Depresija
Prolazne emocionalne padove doživljava svako od nas. Tuga i žalost su očekivane reakcije na lične nesreće i gubitke koji mogu potrajati prilično dugo. U većini slučajeva, vreme uspešno zaleči sve rane, mračna osećanja blede i mi se ponašamo normalno. Depresija nastupa kada osećanje nesreće potraje ili se pojačava i svakodnevni život postane težak. Depresija utiče na osećanja, misli, ponašanje i čitav organizam. Osoba koja pati od depresije ne može da izađe iz začaranog kruga neprijatnih simptoma – osećanja beznađa, zamora, beskorisnosti, krivice, nedostatka energije ili gubitka interesovanja za život. Sklonost ka depresiji ponekad je nasledna u porodici. Traumatično iskustvo iz detinjstva povećava podložnost depresiji kasnije u životu. Depresija se može javiti kao pratilac drugih bolesti (Parkinsonova bolest, hipertireoza, sida) ili stanja (nakon moždanog udara). Hormonske promene u menopauzi ili posle porođaja takođe mogu da izazovu depresiju. Stručnjak za mentalno zdravlje može da proceni vaše mentalno stanje detaljnim pregledom – to je jedini način da se pouzdano utvrdi da li ste zaista depresivni ili ne.
Kod blažih oblika depresije mogu pomoći biljni preparati koje je potrebno uzimati od nekoliko nedelja do nekoliko meseci. Najpoznatija biljka u lečenju depresije blagog do umerenog tipa je kantarion. Ova lekovita biljka se tradicionalno koristi u mnogim zemljama sveta zbog svojih korisnih svojsta, ali je njegova delotvornost u suzbijanju depresije izazvala najveće interesovanje. Kod srednje teških oblika depresije potrebna je stručna pomoć lekara (neuropsihijatra) i uzimanje lekova po njegovoj preporuci. Kod teške depresije, ponekad je neophodna hospitalizacija zbog potrebe stalnog nadzora nad pacijentom.
Tipičan znak depresije jeste osećanje tuge, beznađa koje se javlja izjutra i traje tokom većeg dela dana. Ostali simptomi su:
- Gubitak interesovanja i uživanja u radu i slobodnim aktivnostima
- Nedostatak energije
- Loša koncentracija
- Gubitak samopoštovanja
- Osećanje krivice
- Plačljivost
- Nesposobnost da se donesu odluke
- Rano buđenje i nemogućnost da se ponovo zaspi ili pak povećana potreba za spavanjem
- Gubitak nade u budućnost
- Učestalo razmišljanje o smrti
- Gubitak ili povećanje telesne težine
- Umanjen seksualni nagon
Kod starijih osoba mogu se javiti i drugi simptomi, uključujući rasejanost, zaboravnost i promene u temperamentu, a što se greškom može pripisati demenciji. Zapostavljanje lične higijene i slab apetit kod starijih osoba takođe mogu biti znaci ukorenjene depresije. Neretko je depresivni poremećaj praćen opstipacijom (zatvor) ili glavoboljom.