Iscrpljenost
Dugotrajan umor uz pojavu brojnih drugih simptoma može biti uzrok velike iscrpljenosti organizma. Sindrom hroničnog umora je naziv za složeno oboljenje koje iznuruje organizam, a koje može potrajati mesecima ili čak godinama.
Pošto su simptomi veoma promenljivi, sindrom hroničnog umora se često ne prepoznaje ili se postavlja pogrešna dijagnoza. Stoga je teško proceniti koliki je broj obolelih osoba. Od ovog sindroma najčešće oboljevaju žene starosti 25-45 godina, ali se može javiti kod dece ili odraslih osoba bilo koje životne dobi. Uzrok je nepoznat mada se veruje da oboljenje nastaje nakon oporavka od virusne infekcije ili psihičke traume. Često se dovodi u vezu sa depresijom, mada nije jasno da li je depresija posledica ili uzrok ovog stanja.
Simptomi sindroma hroničnog umora su promenjivi i brojni, a najčešći su:
- dugotrajan težan umor koji traje najmanje šest meseci
- slabljenje kratkotrajne memorije i koncentracije
- bol u grlu
- osetljivi limfni čvorovi
- bol u mišićima i zglobovima bez oticanja ili crvenila
- san koji ne okrepljuje
- glavobolje
- dugotrajan umor i osećaj mučnine nakon blagog naprezanja
Ukoliko duže od 6 meseci patite od umora nepoznatog porekla i imate najmanje 4 od gore navedenih simptoma potrebno je da se obratite lekaru.
Hronični umor i iscrpljenost može nastati kao simptom mnogih drugih oboljenja, poput smanjene aktivnosti štitne žlezde i malokrvnosti. Lekar će pregledom opšteg zdravstvenog stanja uz dodatne analize ustanoviti da li patite od sindroma hroničnog umora, mada postavljanje dijagnoze može da potraje (pošto ne postoje posebne analize za utvrđivanje postojanja ovog sindroma).
Kako ne postoji posebna vrsta lečenja ovoga sindroma, postoje mere koje mogu pomoći da se sa njim izborite:
- podelite dan na periode rada i periode odmora
- vežbajte i šetajte
- vodite računa o zdravoj ishrani
- izbegavajte alkohol i kofeinske napitke
- družite se u slobodno vreme sa ljudima koji su vam prijatni
- postavite sebi ostvarive ciljeve